News >

Whakakatahia rātou – ngā hiahia me ngā manako o ngā apataki pāpāho Māori, e tipu nei

Ngā whakaputanga pāpāho Media releases
23 July 2024

He wero ka whakatakotohia e te rangahau motuhake whānui nei e aro ana ki ngā waiaro arapāho, ki ngā mariu arapāho, ki ngā toitoi manawa arapāho hoki o ngā Māori i Aotearoa ki ngā kaituku pūtea, ki ngā kaiwaihanga kaupapa, ki ngā paepāho hoki, kia mau ai tēnei minenga.

He rangahau a Where Are The Māori Audiences? i kōmihanatia e Irirangi Te Motu|NZ On Air me Te Māngai Pāho, e ruku hohonu ana ki ngā mātaitanga* raraunga inekounga me ngā raraunga inerahi i tākina e Weaving Insights me Verian i waenganui i te Pepuere me te Mei o tēnei tau.

Ko ētahi o ngā hua matua:

  • E pārekareka ana ki te Māori ngā kaupapa nō konei ake, e kitea ana ngā pānga ki a rātou anō, ā, he mea whakapoapoa rātou e te hangareka, e ngā kiripuaki motuhenga, e ngā kanohi kitea, e ngā wāhi e mōhiotia ana, e te ahurea Māori, e te hītori me ngā waiata nō konei tonu.
  • Engari, he nui ake tā te nuinga toro ki ngā pae ā-ao, tēnā i ngā pae ā-motu, nō reira ka uaua ake te kitea o ēnei momo kaupapa.
  • E tino rata ana ngā rangatahi Māori (15-24) ki ngā kēmu ātea me te pae pāpāho pāpori.
  • Mā te kōrero ā-ngutu kau me te pae pāpāho pāpori e mōhiotia ai ngā kaupapa Māori.
  • E hiahia ana te nuinga o te Māori, tae atu ki te hunga matatau ki te reo, ki ngā kaupapa pāpāho e māmā ana te rere o te reo kōrero ki te reo Māori
  • E mōhiotia ana ko Whakaata Māori te kāinga mō ngā kaupapa mā te Māori, mō te Māori, heoi, e kore te whakaaro e toko ake ki te 25% (ko te nuinga kāore e matatau ana ki te reo Māori) ki te toro ki reira.

Hei tā te Tumu Whakarae o Irirangi te Motu, hei tā Cameron Harland, e hāngai ana ēnei hua ki tā ērā i kitea i te rangahau i te minenga Rangatahi i te tau 2022, ā, ehara i te mea e ohorere ana, ināhoki, ko te hautoru o te Māori kei raro iho i te 25. “Ko te nui o te toro ki ngā paepāho me ngā pae pāpāho pāpori ā-ao, ngā kēmu ātea, me te kūare ki ngā kaupapa ā-motu i ngā pae pāho ā-motu, e tino hāngai ana ki ngā ia o te minenga rangatahi. Ko te wero nui ko te whakangāwari ake te kitenga o ngā kaupapa ā-motu.”

“Ka kitea ana ngā kaupapa nō konei, ka pārekareka ki te kaimātakitaki; he tohu tērā ki a mātou e tutuki ana i ō tātou kaiwaihanga kaupapa ā rātou mahi. Me mahi ngātahi mātou kia ngāwari ake ai te torohanga ki ngā kaupapa, ā, kia mātakihia ai e te minenga. Ka mutu, i tō mātou tirohanga, e hiahia ana mātou ki te akiaki, ki te whakapoapoa kia nui ake te whakamahinga  o te reo Māori i ngā kaupapa ā-motu,” tā Larry Parr, Kaihautū o Te Māngai Pāho.

E whakaae ngātahi ana ngā umanga he aronga matua te mahi tahi ki te waihanga i ngā kaupapa kounga e hiahia ai te minenga Māori ki te mātakitaki, e māmā ake ai hoki tā rātou kite ake.

Ahakoa e rerekē ana ngā ture tuku pūtea o ngā umanga e rua – Ko te aronga o Te Māngai Pāho ko te whakatairanga i te whakamahinga o te reo Māori me te ahurea Māori, ā, ko te aronga o NZ on Air ko te whakaatu i te tuakiri me te ahurea o Aotearoa, waihoki te reo Māori me te ahurea Māori – e whakapono ana rāua tahi mā te mahi tahi me te mahi pāhekoheko, tae atu ki te toha i ngā mōhiotanga me ngā rautaki, te ara whakamua.

Hei tā te Tatauranga 2023, e tipu ana te taupori Māori. He haurima te Māori o te taupori ā-motu, he pikinga tērā mā te 12.5% nō te Tatauranga 2018, ā, neke atu i te tekau tau te rangatahi ake o te Māori i te taupori whānui o Aotearoa.

*He rangahau i ngā rōpū Māori whāiti 15 tau te pakeke ki te 60+ tau te pakeke, i ngā tāone, i te tuawhenua hoki, i ngātahi ki te ruri ā-waea, ā-ipurangi hoki i te 704 Māori (15+). He kōrero tāpiri mō te tukanga i ngā rīpoata whānui.

Rīpoata Inerahi
Rīpoata Inekounga
Ngā Hua Tōpū

He whakarāpopoto pārongo whakairoiro